Naslovnica Crkva DRUGA STRANA PRIČE O OBITELJI BORGIA

DRUGA STRANA PRIČE O OBITELJI BORGIA

5315
0

U subotu navečer smo na Hrvatskoj javnoj televiziji imali priliku vidjeti prvu epizodu pompozno najavljivane serije Borgia. U prvoj epizodi ove povijesne drame, scenarist je uspio u manje od 60 minuta prikazati svo zlo koje je mogao zamisliti o papinstvu. Redom smo bili suočeni s nasiljem, bludništvom, korupcijom te na kraju i ubojstvom a sve to umotano u prikaze bogohuljenja koja ih prate. Za sve gledatelje HRT-a koji imaju averziju prema Katoličkoj Crkvi, ova serija o životu pape Aleksandra VI-oga će lijepo poslužiti za produbljivanje njihove netrpeljivosti. Znamo da je povijest Crkve bila puna i lijepih i ružnih događaja i od činjenica se ne može pobjeći, ali koliko je istinit ovaj popularni prikaz o obitelji Borgia?

Prema knjizi ‘The Borgias: The Hidden History‘ objavljenoj ove godine, autor G. J. Meyer tvrdi da većina priča o korupciji i porocima, koje povijest pripisuje obitelji Borgia, jednostavno nisu istinite, a u većem djelu su bizarne dokumente napisali ljudi koji su mrzili ovu obitelj iz političkih razloga.
Tako Rodrigo Borgia, po Meyerovim saznanjima, nije bio nikakav seksualni manijak niti je bio previše korumpiran, barem ne prema normama onoga vremena. Meyer ide i dalje pa tvrdi da su priče (ili legende o obitelji Borgia- kako ih popularno zovu) iz tog povijesnog razdoblja izmislili oni koji nisu dobili ono što su tražili od pape Aleksandra VI. (ili su mu iz nekih drugih razloga željeli uništiti ugled). Čak ni ove optužbe ne bi bile posebno zapamćene u povijesti da u devetnaestom stoljeću nije započela sveobuhvatna kampanja protiv samog papinstva. Ona je kulminirala u doba kada se razmišljalo o uvođenju doktrine o papinoj nepogrešivosti. Protukatolička struja je, u želji da pokaže moguću opasnost pa i glupost donošenja ove dogme, pokušala izvući što više loših stvari iz povijesti papinstva. Navodno je protukatolička histerija, potkrepljena biografijama ‘loših’ papa dosegla vrhunac upravo životom Aleksandra VI. Bez ikakvog utemeljenog povijesnog istraživanja tiskane su različite biografije o Aleksandru VI. a svaka slijedeća pokušala ga je predstaviti u lošijem svijetlu nego li ona prijašnja.
Na primjer, čitajući pismo u kojem Aleksandar VI. oslovljava Cesara Borgiu sa ‘sine’, odmah je zaključeno da su Cesar i njegova sestra Lucrezia papina nezakonita djeca. To što je Aleksander VI. tako oslovljavao sve ljude, pa čak i španjolskog kralja, nije ih spriječilo da zauvijek povežu papu s ovim grijehom iako postoje dokaze da su oni ustvari bili djeca njegove nećakinje.
Od same pojave humanizma, a pogotovo nakon reformacije i doba prosvjetiteljstva, protukatolička strujanja, mogli bismo slobodno reći i propaganda, širila se akademskim krugovima Europe a završila je u povijesnim knjigama, koje današnji naraštaji čitaju kao povijesnu istinu. Vrijeme u kojem je Aleksandar VI. vodio Crkvu bilo je vrlo turbulentno i intrigantno, i sigurno vrijedno snimanja jedne televizijske serije. Samo, koliko će objektivno prikazati ovo doba ili će poći u smjeru visoko budžetnog ‘trasha’ sami se uvjerite na prvom programu Hrvatske radio televizije.