Naslovnica Papa Franjo Intervju s Robertom de Mattei

Intervju s Robertom de Mattei

1482
0

Talijanski povjesničar i katolički intelektualac, Roberto de Mattei, autor knjige o Drugom vatikanskom koncilu, vidi veliki jaz između “desiderata” Franje na jednoj i “sentire” katoličkog svijeta na drugoj strani. S ovim papom – kaže de Mattei, Crkva riskira šizmu od strane onih progresivističkih biskupa, poput njemačkih, koji žele nastaviti sa svojom namjerom “otvaranja Crkve”, čak i ako na sinodi na jesen njihove “reforme” budu odbijene.

Tri talijanska dnevna lista: Il Giorno, La Nazione, Il Resto del Carlino objavili su kratki intervju s De Matteiom, pa prenosimo:

– Konzervativni kardinal Raymond Burke, je također najavio otpor po svaku cijenu?

Roberto de Mattei: Ali on nije najavio šizmu. On je samo rekao da će se na sinodi suprotstaviti svakoj izmjeni Istine o braku. Mislim da je to pošteno i transparentno držanje.

– Hoće li papa doista napasti crkveno učenje?

RdM: Franjo se predstavlja kao konzervativac. On se ne izjašnjava protiv (crkvenih) dogmi. Međutim, njegova pastoralna strategija je po sebi revolucionarna, zato što ona Istinu podčinjava praksi, prije svega kada se radi o tako gorućoj temi kao što je obitelj. Na taj način, on signalizira jedan temeljni, prijelom u povijesti papinstva, kakvoga nije bilo u zadnjih 50 godina.

– Zar Crkva nije zrela za ovaj zaokret?

RdM: Ja sigurno nisam za jedan takav zaokret. Mislim da je korektnije reći kako Franjo zbunjuje kardinale, biskupe, svećenike i župe. Dovoljno je podsjetiti na molbu 120.000 katolika iz cijeloga svijeta, u kojoj oni od Franje zahtijevaju, da se konačno jasno izjasni o neraskidivosti braka. Već i samo toleriranje drugog braka, ako se dopusti pričest za razvedene koji su ponovo oženjeni/udani, bio bi napad na tradicionalno učenje Crkve.

– Oko ove točke, na prošloj sinodi došlo je do sukoba između progresivaca i konzervativaca.

RdM: Ja bih rekao da se tu radi o jednoj pukotini. Paragrafi završnog dokumenta o homoseksualcima i razvedenima- ponovo oženjenima nisu dobili potrebnu dvotrećinsku većinu glasova. Stvarna novost na ovoj sinodi, bila je jaka opozicija protiv reformi, od strane afričkih i istočnoeuropskih biskupa. To su upravo oni biskupi s periferije, koje Bergoglio inače neumorno hvali. To je jedan od paradokosa ovog pontifikata.

– Koji su drugi?

RdM:U listopadu prošle godine, papa je primio predstavnike radikalne ljevice, takozvanog narodnog pokreta (op: misli se na prijem grupe ljevičara na čelu s grčkim političarom Tsiprasom). Pri tom papa pruža jedan vrlo peronistički dojam, da mu socijalna pitanja posebno leže pri srcu. Ali koga su Vatikan i ovaj papa angažirali da sredi financije Vatikanske banke (IOR)? Globalističko-kapitalistički institut, kao Ernst & Young. Ili ovo: Bergoglio govori o decentralizaciji vlasti u Crkvi, ali prilikom donošenja odluka, pokazuje se kao jaki centralist.)

– Ali papa nailazi na široku potporu?

RdM: Da, kod medija i izvan Crkve, gdje je po popularnosti čak pretekao Wojtylu. Međutim u katoličkom svijetu, on je puno manje popularan. Također opada broj sudionika na molitivi Angelusa i na generalnim audijencijama na Trgu Sv. Petra.

Preveo i uredio: Eduard P.