Naslovnica Crkva Ishod prve faze Sinode o sinodalnosti izaziva zabrinutost u Europi

Ishod prve faze Sinode o sinodalnosti izaziva zabrinutost u Europi

581
0

Europom kruže otvorena pisma i članci u kojima se osporava nedostatak reprezentativnosti nacionalnih dokumenata poslanih u Rim na kraju biskupijskih konzultacija u vezi Sinodalnog procesa.

Završetak prve konzultativne faze (15. kolovoza) za Sinodu o sinodalnosti (koja će se održati 2023.), izazvala je proteste brojnih katoličkih vjernika i vođa u Europi, koji tvrde da njihova stajališta nisu uzeta u obzir tijekom ovog početnog kruga Sinodalnih rasprava.

Pokrenuta prošle jeseni, takozvana „biskupijska faza” postavila je temelje za ostatak dvogodišnjeg procesa koji će kulminirati na Biskupskoj sinodi u listopadu 2023. Sastojala se od narodnih konzultacija koje su vodile biskupije diljem svijeta, što je rezultiralo skupom nacionalnih sinteza poslanih u Rim tijekom ljeta 2022.

Dok se u Europi množe otvorena pisma i članci koji propituju valjanost metodologije primijenjene na ovu prvu fazu, dužnosnici Sinode ponudili su jamstva da se Duh Sveti izražava čak i u nesavršenim procesima te da je druga faza Sinode namijenjena ispravljanju svih netočnosti proizašlih iz biskupske faze.

Nedostatak reprezentativnosti

Glavna kritika biskupijske faze je nedorečenost pojedinih nacionalnih sinteza u odnosu na konkretne župne stvarnosti i težnje vjernika. Ove prijekore uglavnom su formulirali mladi iz zapadnoeuropskih zemalja, a komentatori su rekli da se ne poistovjećuju sa sadržajem dokumenata koje su njihovi crkveni poglavari poslali u Rim, koji su u mnogim slučajevima pozvali na radikalne promjene doktrine.

Otvorena pisma koja su prikupila stotine potpisa mladih nedavno su objavljena u Belgiji, Irskoj i Portugalu, trima zemljama čije su se nacionalne sinteze istaknule po svojim tvrdnjama koje pozivaju na svećeničko ređenje žena, ukidanje celibata i promjenu doktrine o homoseksualcima i transrodnim osobama.

U pismima se ističe činjenica da se u tom procesu nije konzultirala lokalna katolička mladež.

„Kada sam pročitao preporuke Sinodalnog odbora, bio sam obeshrabren”, rekao je Peadar Hand, jedan od potpisnika irskog otvorenog pisma, za National Catholic Register. „Čini se da su u tim dokumentima nalazi ono što neki misli da mladi katolici žele, a ne ono što zapravo volimo u vezi naše vjere i Crkve. Ne mogu govoriti u ime svih vjernika Irske, ali ja sam mladi katolik i među svim mladim katolicima koje poznajem nema želje za promjenom na način koji predlaže Sinodalni upravni odbor”.

Postavljeno je pitanje o reprezentativnosti za biskupije koje pozivaju na velike doktrinarne promjene oslanjajući se na nisku participaciju, kao u Nadbiskupiji Luksemburg, čija je stopa participacije krštenih katolika procijenjena na jedan posto.

U Portugalu je više puta osuđivana činjenica da nacionalna sinteza nije vjerno odražavala sadržaj lokalnih biskupijskih konzultacija, što je navelo dvojicu svećenika da ponovno napišu konačni tekst na način za koji su ocijenili da je točnija sinteza rasprava za svaku portugalsku biskupiju.

Netočne rasprave?

Vlč. Mendo Ataíde, svećenik biskupije Cascais u Portugalu, rekao je kako je način na koji su vođene biskupijske rasprave značajno utjecao na ton nacionalne sinteze njegove zemlje.

„Nacionalno izvješće priznaje da su pitanja bila previše složena“, rekao je vlč. Ataíde za National Catholic Register, dodajući da su, po njegovom mišljenju, imali previše sociološki pristup. „Mnogi portugalski svećenici vrlo su nezadovoljni, tužni i šokirani izvješćem Biskupske konferencije, jer kroz svjetovne izraze kao što su ‘LGBTQi+’ i reference na borbe između društvenih i seksualnih skupina, prenosi ideološku viziju koja ima malo obzira i poštovanje prema vjeri koja nam je prenesena”, kazao je svećenik.

Ovaj pojam „LGBTQi+”, koji nije u skladu s katoličkom antropologijom u pogledu ljudske seksualnosti, se dva puta pojavljuje u anketi koju je izradio Vatikanski dikasterij za komunikaciju i poslao katoličkim utjecajnim osobama kako bi potaknuo sudjelovanje mladih. Upitnik, čiji su odgovori poslani u Rim, izravno je pitao ispitanike misle li da Crkva treba učiniti više za pripadnike „LGBTQi+” zajednice.

U Irskoj, biskup Alphonsus Cullinan iz Waterforda i Lismorea upozorio je na iskušenje „popuštanja trenutnim trendovima“, žaleći zbog nedostatka pitanja u biskupijskim konzultacijama o središnjim pitanjima kršćanske vjere, koje je identificirao kao evangelizaciju, podupiranje obiteljskog života i zaštitu „siromašnih, nerođenih, starih, izbjeglica i beskućnika”.

„Brojne stvari proizlaze iz sinteze koje dovode u pitanje nauk Crkve kojeg je ona držala od svoga početka”, primijetio je biskup Cullinan, a sinteza „isto tako otkriva stav prema onome što bi se moglo nazvati ‘tradicionalnom’ vjerom koja je blago odbačena”.

„Ne sumnjam da je Duh Sveti bio u sinodskom procesu, ali možda ima previše praznina u izjavama”, napisao je.

Profil sudionika

Profil sudionika u europskim biskupijama koje su zahtijevale najopsežnije doktrinarne promjene u Crkvi bio je još jedna točka spora. Doista, nekoliko izvješća pokazuje da su katolici s malo ili nimalo prakticiranja svoje vjere činili značajan udio glasova, što je moglo imati značajan utjecaj na smjer dokumenata poslanih u Rim.

U razgovoru za National Catholic Register, o. Miroslaw Tykfer, odgovoran za Sinodalni proces u Poznańu u Poljskoj, istaknuo je kako je njegova nadbiskupija — čije se izvješće istaknulo u cijeloj zemlji zbog svojih više socioloških i progresivnijih prizvuka — jedna od rijetkih koje je konzultirala ljude daleko od vjere.

U Francuskoj, biskup Alexandre Joly iz Troyesa, koji je bio zadužen za izvješće iz francuskog Sinodalnog procesa, primijetio je da su mnogi prilozi došli od kršćana koji ne idu redovito na nedjeljnu misu, ali se osjećaju zabrinuti za život Crkve, kao i kršćana koji su daleko od života Crkve i objasnili svoju udaljenost ili posvjedočili svoja očekivanja od Crkve.

„Isto tako smo bili iznenađeni sudjelovanjem nevjernika koji su se osjećali zabrinuti, sretno iznenađeni otkrićem Crkve koja je prihvatila njihovu riječ”, rekao je za National Catholic Register, dodajući da su ti sudionici ostali marginalna komponenta onih koji su sudjelovali.

„Treba napomenuti da su mnogi kršćani, povezani s udrugama ili pokretima, iskoristili priliku da se njihov glas čuje”, rekao je.

Međutim, baš kao i u Španjolskoj, Irskoj i Belgiji, generacija od dvadeset do četrdeset pet godina bila je gotovo odsutna iz biskupijskih rasprava u Francuskoj. Biskup Joly je rekao da je to zato što su mnogi u ovoj dobnoj skupini već sudjelovali na nedavnoj Sinodi o mladima i stoga nisu trebali sudjelovati u novom savjetovanju. Povukao je i paralelu sa sve većom nezainteresiranošću te iste generacije za politiku.

Implikacije za sljedeću fazu Sinode o sinodalnosti

U Vatikanu kritike i prosvjedi nisu umanjili povjerenje u Sinodalni proces među sinodskim dužnosnicima, koji kažu da su ohrabreni količinom sažetaka pristiglih s gotovo svih biskupskih konferencija u svijetu.

Na pitanje novinarke National Catholic Registera o legitimnosti plodova prve sinodalne faze, u nedostatku zastupljenosti svih perspektiva Crkve, sestra Nathalie Becquart, podtajnica Biskupske sinode, istaknula je da to ostaje globalni proces. Određene kategorije koje nisu uzete u obzir u pojedinim regijama svijeta bile su mnogo zastupljenije drugdje, rekla je.

„Ono što Duh Sveti govori Crkvi može se reći na mnogo načina, uključujući i nesavršeni proces, i očekujemo oblik konfluencije onoga što će Duh Sveti htjeti reći kroz sve sinteze”, rekla je, dodavši da otvorenost prema ljudima koji su daleko od vjere odražava zahtjev pape Franje za pripremnu fazu Sinode o mladima (koja se održala 2018.).

Spominjući tiskovnu konferenciju (koja je održana 26. kolovoza) u Vatikanu tijekom koje je kardinal Jean-Claude Hollerich, luksemburški nadbiskup i glavni relator Sinode o sinodalnosti, rekao da nema „osobnih ciljeva i da potpuno vjeruje u predaju Crkve“, sestra Nathalie je rekla kako druga faza sinodalnog procesa (kontinentalna faza) namijenjena analizi sadržaja sinteza kako bi se ustvrdilo odražava li točno glas Božjeg naroda ili postoje stvari koje treba izmijeniti. „Ova faza je namijenjena slušanju i dijalogu; oni koji nisu mogli reći svoje mišljenje još uvijek mogu to učiniti”, dodala je.

Zabrinutost zbog potencijalnih pristranosti kardinala Hollericha, nastala je njegovim komentarima ranije ove godine da je učenje Crkve o homoseksualnosti “lažno“ i da nije utemeljeno u znanosti.

Kontinentalna faza, koja će trajati do ožujka 2023., okupit će stručnjake s pet kontinenata kako bi izradili dokument temeljen na sinodskim raspravama.

Skupina stručnjaka bit će puno veća nego inače, kako je na konferenciji za novinare u Vatikanu najavio kardinal Mario Grech, glavni tajnik Sinode. Tada će se okupiti više od dvadeset stručnjaka iz cijelog svijeta, a činit će je svećenici, redovnici i sveučilišni profesori.

„Upravo zato što nitko u Crkvi nema isključivo pravo na istinu, savjetovanje s Božjim narodom zahtijeva razboritost”, komentirao je kardinal Grech. „Nitko se ne smije osjećati isključenim; nitko ne smije patiti jer se njegov ili njezin glas ne čuje”.

Izvor