Naslovnica Vatikan Moguće posljedice imenovanja novih kardinala

Moguće posljedice imenovanja novih kardinala

1707
0

Dok se na blogosferi ovih dana velikim dijelom raspravlja o raju, kućnim ljubimcima i tko je što rekao, kako i kada, ozbiljniji vatikanisti nastoje analizirati vijesti o novom konzistoriju za imenovanje novih kardinala koji je papa Franjo sazvao za 14. i 15. veljače 2015. Uobičajeno je da se nekih mjesec dana prije konzistorija najave imena kandidata, pa sigurno neće nedostajati nagađanja i raznih špekulacija među novinarskim krugovima u Rimu, sve dok se službeni popis ne objavi.

No, ono što se zna je da trenutno ima 112 kardinala s manje od 80 godina, dakle onih koji mogu birati i biti izabrani za papu na eventualnoj konklavi. Do polovice veljače 2015. godine još će neki kardinali, kao na primjer, Giovanni Lajolo, obilježiti svoj 80-ti rođendan, tako da će tada biti 109 kardinala u dobi za konklavu. Papa Pavao VI. odredio je kako u kardinalskom zboru treba biti 120 kardinala mlađih od 80 godina, pa će Franjo, najvjerojatnije, proglasiti najmanje 11 novih kardinala. Među njima, najvjerojatnije, neće biti ni jedan iz Hrvatske.

Neposredno prije izvanrednog konzistorija, Vijeće od 9 kardinala- savjetnika pape Franje će se sastati od 9. do 11. veljače, a od 12.-13 veljače će konzistorij raspravljati o reorganizaciji rimske kurije. Zanimljivo, na redovnom konzistorija 2014. kardinal Walter Kasper je održao svoj famozni govor o “novom milosrđu” koji je potaknuo aktualni prijepor unutar Crkve oko braka i sakramenata. Hoće li se na konzistoriju ponovno raspravljati o sljedećoj Biskupskoj sinodi o obitelji u listopada 2015. još nije poznato.

Kako god bilo, zasigurno će se ispitivati pozadina novo imenovanih kardinala i njihov stav glede kontroverznih tema koje su se isplivale u Crkvi, jer imenovanje i do 15 novih kardinala bi moglo ozbiljno pomaknuti ravnotežu u raspravama u korist jedne strane. Na primjer, već se na veliko nagađa da će se među novim kardinalima naći nadbiskup Bruno Forte, glavni tajnik Sinode, koji će uskoro biti imenovan ili na čelo jedne od važnijih biskupija u Italiji ili na istaknutu poziciju u Kuriji.

Promjene u zboru kardinala uz neka dodatna imenovanja, mogli bi pomoć Papi da izvuče Crkvu iz institucionalne krize. Ali ne bez rasprave koja se zahuktala na Sinodi. Biskupi vjerojatno neće odustati od rasprave, niti će popustiti zbog pritisaka i indikacija poput onih sadržanih u smjernicama za sljedeću Sinodu. Tijekom svih ovih rasprava, stječe se dojam da papa Franjo želi staviti Crkvu u neku vrstu stanja ‘permanentnog koncila’. Ali na kraju, kao i uvijek, sam Papa će imati posljednju riječ.