Naslovnica Crkva Ne miješati se sa svijetom nego naviještati svijetu

Ne miješati se sa svijetom nego naviještati svijetu

758
0

Ako se Šimun, odnosno Petar naših dana, bude držao Isusove riječi, Isusova nauka može očekivati obilan urod ribe…

Zadaća je dakle svakoga Šimuna Petra (Pape) i Crkve u cjelini u svemu se držati onoga što Gospodin traži tako jasno, a nikako da bi se prilagođavao nekakvim „elton-johnovskim“ trendovima svijeta…

Iz Crkve mora doći jasnoća: iz lađe dolazi jasno tumačenje, a ne zbunjivanje naroda na obali…

U BOŽJEM SVJETLU PREPOZNAJEMO SVOJA DJELA UČINJENA BEZ BOGA…

Božji laser locira svaku grešnu zloćudnu izraslinu koju treba podvrgnuti njegovu skalpelu.

Iz 6, 1-8.

Izaija u viđenju Božje svetosti i uzvišenosti postaje svjestan svoje grešnosti i nedostojnosti. Tada unutar sebe doživljava silnu potrebu za čišćenjem, koje se događa u vatri i žeravi Božjeg milosrđa.

Tek očišćeni od grijeha možemo ispuniti svoju zadaću i poslanje. Tek tada naše srce postaje oduševljeno i sposobno reći: „Evo me, mene pošalji!“

1 Kor 15, 1-11.

Nešto slično kao Izaija doživio je sveti Pavao na putu za Damask, kad je šokiran svjetlom Isusovim spoznao svu ludost i ispraznost svojih djela. Nakon toga postaje gorljivi svjedok Kristova uskrsnuća i revni navjestitelj i branitelj istine Evanđelja.

On zato opominje i podsjeća Korinćane na temelje koje su primili i kojih se trebaju držati. Nakon svega, duboko svjestan što je bio prije susreta s Kristom, Pavao traži od svih podvrgavanje Kristovoj istini.

Bog od nas očekuje redovito čišćenje kroz podvrgavanje svojih čina i volje njegovoj objavi. Tako, svjesni svoje malenosti i nedostojnosti, nećemo nikada pasti u iskušenje da Božju istinu prilagođavamo sebi.To podvrgavanje Kristovoj veličini morao je proći i Šimun da bi mogao biti Petar.

Lk 5, 1-11.

ISUS IZ ŠIMUNOVE LAĐE POUČAVA MNOŠTVO, a Šimun na Isusovu riječ lovi mnoštvo riba. Ako se Šimun, odnosno Petar naših dana, bude držao Isusove riječi, Isusova nauka može očekivati obilan urod ribe…

Zadaća je dakle svakoga Šimuna Petra (Pape) i Crkve u cjelini u svemu se držati onoga što Gospodin traži tako jasno, a nikako da bi se prilagođavao nekakvim „elton-johnovskim“ trendovima svijeta…

Isus ponajprije od Šimuna traži poslušnost njegovoj riječi, a prema njegovoj poslušnosti onda se ravna čitava Crkva…

Svaki pokušaj ulova i privlačenja ljudi u mrežu Crkve na način koji polazi od sviđanja i simpatija, a ne od Krista, također će i ostati samo na razini sviđanja i simpatija, ali dugoročno bit će to uzaludni pokušaji, jer će mreže ostati prazne.

Crkve će ostati prazne i sve praznije, jer ono što puni mreže nisu simpatije na osobnoj razini nego osobna poslušnost i vjernost Božjoj riječi…

Kako onda, tako i danas vrijedi – „Učitelju svu noć smo se mučili i ništa ne ulovismo, ali na tvoju riječ bacit ću mreže.“

Šimun je nakon toga shvatio, kad je vidio pune mreže, kako je lov bez Isusa samo trud uzalud, te kako je tek onaj trud koji ide po poslušnosti Isusovoj riječi ispunjenje, punina koja ljude vraća, koja puni srca i mreže…

Svaki pokušaj prilagođavanja vremenu i trendovima, koji bi želio ispasti pametniji i moderniji, doimao bi se kao htjeti ispasti pametniji od Isusa…

Nekakvo moderniziranje Božje riječi je kao pokušati reći da je Bog zastario…

IZ CRKVE MORA DOLAZITI JASNOĆA NAUKA!

Opasno je božju riječ podijeliti u kategoriju konzervativnih i liberalnih, a prevedeno jezikom svijeta to bi trebalo značiti nazadni i napredni.

Božja riječ ne poznaje takva ispiranja mozga koja bi stvarala razdor u Božjem narodu nekakvim nedorečenostima ili promjenama koje nemaju potporu Katekizma. (Pavao opominje i doziva u pamet Evanđelje kako ne bismo uzalud povjerovali.)

Iz Crkve mora doći jasnoća: iz lađe dolazi jasno tumačenje a ne zbunjivanje naroda na obali… Šimun Petar je nakon obilnog ulova, po poslušnosti Isusu, shvatio svu grešnost svojih uzaludnih pokušaja lova na svoju ruku…

Isusov zahtjev da baci mrežu udesno bio je na neki način usmjeren na rasvjetljenje Šimunu njegovih, na svoju ruku, bacanja ulijevo… Uvijek kad želimo na Božjem polju nešto na svoju ruku to je bacanje ulijevo, odnosno grešno i promašeno.

Ima i ona stara mudra izreka – “ako nije pokvareno, nemojmo popravljati”, a Božju riječ ne treba popravljati. Nego ako nam nešto u njoj smeta onda to može značiti samo jedno, a to je da je nešto u nama pokvareno…

Šimun je dozvolio da bude rasvijetljen, te je uvidjevši svoje pogreške pao do nogu Isusovih s priznanjem: „Idi od mene! Grešan sam čovjek Gospodine!“

NE MIJEŠATI SE SA SVIJETOM NEGO NAVIJEŠTATI SVIJETU!

Isus nam svima danas jasno poručuje kako je on protiv bilo kakvog lova, odnosno načina naviještanja koji odstupa od zahtjeva njegove nepromjenjive riječi.

To što je Isus tražio od Šimuna, prije nego će poučavati mnoštvo iz lađe, da malo otisne od kraja, znači kako Isus traži od svoje Crkve da se ne miješa sa svijetom nego da naviješta svijetu.

Poslana naviještati Isusa svijetu, koji je u svemu drugačiji, može samo onda ako jasno tumačenje njegova nauka uvijek vidljivo dolazi iz nje koja je i sama u svemu drugačija, odvojena…

Tada će mnoštvo naroda uvijek htjeti čuti ono što Crkva govori…. Međutim, ako bi se lađa Crkve, mimo toga, htjela nekim drugim načinom približiti svijetu, i tako ukloni onaj Isusov zahtjev tako potrebnog odmaka od svijeta, tada bi svijet ušao u lađu i prilagodio je sebi…

Ovaj odmak uvijek mora u nama odjekivati kao Isusov zahtjev Crkvi u svakom vremenu. Taj odmak prati kontinuirana zadaća tumačenja Isusova nauka mnoštvima diljem svijeta, i samo tako će mnoštva prepoznati drugačijost Isusove poruke u odnosu na sve druge.

Uočimo, dok Isus nije ušao u lađu ribari su bili izvan lađe, a lađa tik uz obalu. Kad se ribari bave svim i svačim nema razlike i prestaju biti prepoznatljivi.

To možemo uzeti kao sliku one Crkve koja svoje poslanje prilagođava svijetu. Tada se ribari bave ispiranjem praznih mreža, a za svoj neuspjeh krive loša vremena u kojima žive. A treba biti iskren pa prepoznati kako je razlog prevelika sljubljenost s obalom svijeta.

U svim svojim područjima djelovanja Crkva treba poraditi na odmaku, jer to je bio prvi zahtjev Šimunu kad je Isus ušao u njegovu lađu. Potom treba u toj lađi dođi do izražaja njezina posebnost koja je u Isusovoj živoj prisutnosti u njoj i po tumačenju njegova nauka.

Mnoštvo može čuti jasno Isusa tek kad govori iz lađe (Crkve) koja je napravila odmak od obale svijeta. Nakon toga će uslijediti i drugi Isusov zahtjev Šimunu, a koji je moguće ispuniti tek nakon ovoga prvog, a tiče se ulova ribe po poslušnosti njegovoj riječi od samoga Šimuna.

Šimun tada postaje sposoban primiti poslanje Petra koji lovi ljude u mrežu Crkve…

ISUS IZ ŠIMUNOVE LAĐE POUČAVA MNOŠTVO, A ŠIMUN NA ISUSOVU RIJEČ LOVI VELIKO MNOŠTVO RIBA.

AKO SE ŠIMUN, ODNOSNO PETAR NAŠIH DANA, BUDE DRŽAO ISUSOVE RIJEČI, ISUSOVA NAUKA MOŽE OČEKIVATI OBILAN UROD RIBE…

TUMAČENJE UNIVERZALNOG ISUSOVA NAUKA I POSLUŠNOST ISUSOVOJ RIJEČI ZADAĆA JE CRKVE U SVAKOM VREMENU!

BOŽJA RIJEČ TRAŽI UVIJEK BACANJE MREŽE NA DESNO, A TO SE NE TIČE NEKAKVIH POLITIČKIH IDEOLOGIJA NEGO VJERSKE JASNOĆE OD KOJE NEMA ODSTUPANJA, OMEKŠAVANJA I PRILAGOĐAVANJA BILO SEBI BILO VREMENU, NITI IDEOLOŠKIM STRUJANJIMA BILO S LIJEVA, BILO S DESNA.

Sa stranice dominikanci.hr