Naslovnica Crkva Nijemci priznali da su koristili političku taktiku kako bi stvorili pritisak za...

Nijemci priznali da su koristili političku taktiku kako bi stvorili pritisak za promjene u Katoličkoj Crkvi

448
0

Arhitekt njemačkog “sinodalnog puta” objasnio je kako su organizatori koristili taktiku uspješno primijenjenu u politici kako bi stvorili pritisak za promjene u Katoličkoj Crkvi.

Thomas Sternberg izjavio je u intervjuu da su pitanja kao što su oženjeni svećenici, žene svećenice i homoseksualnost “otvorena” inicijativom i da se sada o njima “raspravlja međunarodno, ne samo u Njemačkoj”.

Sternberg je bio supredsjednik sinodalnog puta kada je službeno pokrenut 12. 1. 2019., dok nije odstupio s mjesta predsjednika utjecajnog Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK) 2021.

Za katoličku web stranicu Domradio.de sa sjedištem u Kölnu, rekao je da višegodišnji proces — koji okuplja njemačke biskupe i odabrane laike kako bi raspravljali o moći, svećeništvu, ženama u Crkvi i seksualnosti — “teče puno uspješnije” nego što je isprva zamišljao.

Napomenuo je da je kardinal Marc Ouellet, prefekt Vatikanskog odjela za biskupe, prije tri godine “želio zaustaviti cijelu proceduru”.

Ouellet, koji je neuspješno pozivao na moratorij na sinodalni put tijekom prošlomjesečnog posjeta njemačkih biskupa ad limina, pisao je u rujnu 2019. tadašnjem predsjedniku Biskupske konferencije kardinalu Reinhardu Marxu, rekavši da planovi kojima bi rezolucije sinodalnog puta bile “obvezujuće ”nisu “crkveno valjane”.

Napominjući da sinodalni put nije bio sinoda u smislu crkvenog prava, Sternberg je rekao: “Mislim da se pokazalo da je bilo ispravno ne koristiti sinodalni oblik koji bi bio sankcioniran kanonskim pravom i koji bi dao mogućnost da se ovako nešto zabrani prema kanonskom pravu.”

“Ono što se sada događa ovdje u Njemačkoj je neobvezujući proces rasprave iz perspektive kanonskog prava. Münsterski kanonik Thomas Schüller govori o nullumu. Ali samo s takvom nullum može se zapravo slobodno djelovati. Čak i kritički prigovori koji su izneseni u Rimu ničime ne obavezuje.”

Sternberg, političar iz njemačke političke stranke CDU, dodao je:

“Ja sam političar u onoj mjeri u kojoj znam da su potrebni procesi i razvoj da bi teme uopće bile vrijedne razgovora. Kad gledam tekstove koje smo sada usvojili za sinodalni put, temeljni tekst o temi žena, na primjer. Imamo pitanja o homoseksualizmu u Crkvi, imamo važna pitanja o klerikalizmu. Uglavnom, ta su pitanja tek ovim sinodalnim putem stvarno otvorena i o njima se sada raspravlja i na međunarodnoj razini, ne samo u Njemačkoj.”

Sternberg je rekao da mnoge odluke sinodalnog puta njemački biskupi mogu provoditi u svojim biskupijama. Ali nekoliko prijedloga zahtijevalo bi odobrenje Rima.

„Pitanje svećeničkog ređenja žena nije pitanje koje se može tek tako rješavati. Ali o tome treba razgovarati, mora hitno biti na stolu. Ni u kojem slučaju ne smijemo izbjegavati rasprave o tome”, rekao je.

Čini se da Sternbergovu samouvjerenu procjenu napretka inicijative ne dijele mnogi njemački biskupi koji se vraćaju iz svog posjeta ad limina Rimu.

Biskup Peter Kohlgraf, snažan zagovornik sinodalnog puta, rekao je vjernicima u biskupiji Mainz da osjeća “više razočaranje nego nadu u male korake promjene”.

Rekao je da su teološka izvješća koja su njemačkim biskupima predstavili kardinal Ouellet i vatikanski doktrinarni prefekt kardinal Luis Ladaria Ferrer “jasno dala do znanja da postoje teme o kojima se ne bi smjelo raspravljati, poput pitanja ređenja žena i procjene homoseksualizma.”

Dodao je da biskupi čekaju pismo vatikanskog državnog tajnika kardinala Pietra Parolina prije posljednjeg planiranog sastanka sinodalnog puta u proljeće 2023.

U intervjuu objavljenom početkom prosinca,  biskup Ansgar Puff rekao je da procesi sinodalnog puta više nalikuju “radu parlamenta nego obliku sinodalnosti”.

Rekao je za Domradio.de da je, kada su njemački biskupi prije tri godine prvo raspravljali o sinodalnom putu, predložio da to poprimi oblik “posebnog sabora” po kanonskom pravu.

“Nažalost, to je odbila većina tadašnjih biskupa, jer bi o temama prethodno trebalo razgovarati s Rimom. Oni to nisu htjeli. Naravno, danas se pitam ne bi li to bilo pametnije”, zaključio je.

Izvor