Naslovnica Društvo Odbacivanje kršćanstva omogućilo je porast agresivnog Islama

Odbacivanje kršćanstva omogućilo je porast agresivnog Islama

960
0

“Relativizam”, koji je nastao nakon što je Europa odbacila svoje kršćanske korijene, stvorio je kulturnu slabost koja je omogućila oživljavanje agresivnog Islama, rečeno je na konferenciji koalicije “Ratzingerovih” mislilaca, aktivista i političara.

Na svojoj godišnjoj skupštini u drevnom umbrijskom gradu Nursiji, konferencija je upozorila da je Zapad stiješnjen između radikalne “post-humanističke” sekularne ideologije, temeljene na promjenama u konceptu čovječnosti, i oporavaka nasilja novog islamskog “Kalifata” koji iskorištava tu slabost.

Gaetano Quagliariello, predsjednik Fondazione Magna Carta, pozvao je na razvoj “novog humanizma”, koji ne bi bio odvojen od svojih intelektualnih kršćanskih korijena. Zaklada se sastaje svake godine u rodnom mjestu zaštitnika katoličke Europe, svetoga Benedikta, kako bi razgovarali o “budućnosti Zapada”, u kontekstu sve agresivnijih ideoloških napada na tradicionalne utvrde europskog i talijanskog društva, kao što su obitelj i brak.

Zaklada je pokrenuta s ciljem primijene društvene i političke misli kardinala Josepha Ratzingera, koji je izabran za papu Benedikta XVI. ubrzo nakon što je skupina formirana. Inspirirana je govorom tadašnjeg kardinala Ratzingera u Subiacu, u travnju 2005. godine, uoči njegovog pristupanja papinstvu kada je pozvao nevjernike na “Pascalovu okladu” i na “život kao da Bog postoji.”

“Kako bi ostvarilo ovo novo razmišljanje o vrijednostima kršćanskog nauka u političkoj, ‘svjetovnoj’ sferi, “potrebno nam je učenje Ratzingera”, izjavio je Quagliariello.

Na godišnjim sastancima sudionici su usredotočeni na porast “agresivnog sekularizma”, kako ga je nazvao papa Benedikt, a koji je danas najviše fokusiran na “rodnoj ideologiji.” Ta ideologija je ono što su intelektualni sljedbenici Ratzingera identificirali kao temeljni napad na tradicionalnu antropologiju, pokušavajući preformulirati osnovne pojmove o tome što znači biti čovjek. Quagliariello je rekao da su susreti pokrenuti kao odgovor na ovu masivnu “kulturnu reklasifikaciju.”

Zaklada pokušava “ponovno definirati pojam sekularizma: više ga ne bi trebali shvatiti kao jasno razdvajanje između sfere koje pripadaju državi i Crkvi, nego konačno prihvaćajući da je religija bitan dio javnog prostora te da ga obogaćuje.” Nadamo se primijeni kršćanskog socijalnog nauka u društvenim, političkim i ekonomskim sferama, dok istovremeno “izbjegavamo etiketiranje kršćanstva kao samo još jedne ‘civilne religije.'”

Javna rasprava se sve više bavi “nejednakošću”, pogotovo onih koji smatraju da se nečija želja može pretvoriti u ‘pravo’. Na mračnom kraju te rasprave je i znanost, koja zbog umjetne prokreacije i istraživanja embrija pokreće “rizik upadanja u eugeniku, što neminovno sa sobom donosi rizik od rasizma“.

Izvor