Naslovnica Vatikan Papa izveo mudar potez

Papa izveo mudar potez

1164
0

Papa Franjo je možda prigrlio jednostavnost, ali daleko od toga da je jednostavan čovjek. Papa isusovac je također iznimno lukav političar, a financijske reforme najavljene jučer iz Vatikana to i dokazuju.

Papa je stvorio novi dikasterij, nešto nalik ministarstvu financija koje će nadgledati sve Vatikanske odjele, a osobito one koji obrađuju novac te će pripremiti godišnji proračun i nadgledati detaljne financijske izvještaje; time se odgovorilo na dugogodišnje prigovore kardinala iz cijelog svijeta, kako nikada ne mogu dobiti izravan odgovor iz Vatikana o tome koliko novca ima i što se s njim događa.

Novi odjel, koji će nositi ime Tajništvo za Ekonomiju, izravno će izvještavati papu, te će provoditi politiku koju postavlja novi odbor od osam biskupa i sedam laika s iskustvom u financijskim poslovima. Kao svog prvog “ministra financija” Franjo je izabrao 72- godišnjeg kardinala George Pella iz Sydneya u Australiji, koji je već izabran od pape u tkz. “G8” vijeće kardinala savjetnika.

Ovo je najznačajnija reforma Rimske kurije, odnosno birokratskog aparata Svete Stolice, u zadnjih četvrt stoljeća. Sam naziv “Tajništvo” ističe svoju važnost, jer postoji samo jedan odjel u Vatikanu s tim imenom, Državno Tajništvo, a po tradiciji on je ‘najjače dijete u kvartu’ kada je riječ o čistoj moći.

Evo zašto je papin potez važan.

Prvo, Franjo je riješio jedan kroničan problem što se tiče upravljanja novcem u Vatikanu, a to je do sada bilo povjereno razini nižeg klera bez pravog iskustva u poslovnom upravljanju ili financijama. Novi Odbor koji uključuje i sedam laika, preuzima ulogu vijeća stvorenog još za vrijeme pape Ivana Pavla II. koji se sastojao od 15 kardinala.

S druge strane, Franjo također zna kako ga u Vatikanu neće shvatiti ozbiljno u njegovim nakanama, osim ako ne postavi jednog ‘jakog igrača’ na to mjesto. Za ovu ulogu je izabrao idealnog kandidata – kardinala Pella, bivšeg igrača australskog nogometa robusnog mentaliteta. Za one koji ga poznaju, on je kao ragbijaš u reverendi – sirov tip koji ne trpi gluposti i neće se bojati vatikanskih birokrata koji će mu zamjeriti zbog upada u njihove ugodne povlastice.

Drugo, Franjo je riješio i drugi kroničan problem vatikanskih financija time što nije imenovao na to mjesto Talijana.
Povijesno gledano, Vatikan je snažno oblikovan talijanskim etosom u kojem mnogi oblici korupcije nisu ni percipirani kao takvi. Lažiranje natjecanja u korist svojih prijatelja, ili davanje legitimiteta ljudima koji su također veliki dobrotvori Crkve, često se vidi kao čuvanje stvari “u obitelj”.

Taj mentalitet stoji iza afere koja je izbila tijekom ljeta, kada je bivši vatikanski knjigovođa monsignor Nunzio Scarano uhićen zbog sudjelovanja u krijumčarenju milijuna eura u gotovini u Italiju iz Švicarske, privatnim zrakoplovom, uz pomoć bivšeg agenta talijanske tajne službe, a u ime obitelji brodarskih magnata.

Imenujući Australca zadojena anglosaksonskim pojmovima o transparentnosti i odgovornosti, Franjo je dao do znanje kako su oni stari dani završili.

Treće, Franjo je pokazao spretan kadrovski potez stavljajući Pella na mjesto na kojem će se njih dvojica potpuno slagati.

Što se tiče doktrinarnih pitanja, Pell ima reputaciju nepokolebljivog konzervativaca, stavljajući se malo desno od pape. Prije nekoliko godina šuškalo se kako je na redu da preuzme jednu od važnijih funkcija u Vatikanu, Kongregaciju za biskupe, odgovornu za imenovanje novih biskupa diljem svijeta, ali da se to dogodilo, sasvim moguće da bi Franjo danas razmišljao o tome kako ga se riješiti, kao što je učinio s američkim kardinalom sličnog profila Raymond Burke-om. Međutim, kada je riječ o upravljanju novcem, Franjo i Pell dijele isto mišljenje, a papa si je našao i iznimno sposobnog saveznika, postavljajući ga na mjesto za koje je jedinstveno kvalificiran kako bi realizirao zadatke koji su mu postavljeni.

Svima koji su mislili kako su promjene kod Franje samo u tonu i stilu, jučer je pokazano da je zapravo ozbiljan u svojim namjerama.

Izvorni članak Vatikanskog dopisnika Boston Globe možete pročitati ovdje