Naslovnica Crkva Ratzinger i Kasper uglavnom žive na različitim teološkim planetima

Ratzinger i Kasper uglavnom žive na različitim teološkim planetima

1186
0

Catholic World Report je ovaj tjedan objavio zanimljiv intervju s australskom teologinjom Tracey Rowland koja je govorila o sinodi, kardinalima, papi i raznim teološkim pitanjima.

Evo jednog odlomka:

CWR: Nedavno je došlo do rasprave o stajalištu pape Benedikta po pitanju razvedenih i civilno ponovno vjenčani katolika i dopuštanju sakramentalne pričesti. Neki tvrde da nedavno izdanje njegovih sabranih djela ukazuje na njegovo protivljenje promjeni današnje prakse u Crkvi. Možete li komentirati to pitanje?

Rowland: Godine 1972. Ratzinger je objavio nekoliko kratkih komentara o ovom pitanju u kojima je hipotetski iznio kako bi mogle postojati neke situacije u kojima su moguće iznimke nekih općih načela. Nije išao dublje u analizu problema. Međutim, kao pročelnik Kongregacije za nauk vjere, protivio se ideji koja se sada promovira pod zastavom ‘Kasperovog projekta‘, a u tome ga je podržao papa Ivan Pavao II. Koliko mi je poznato iz medijskih izvješća, ti komentari iz 1972. nisu uključeni (na njegov zahtjev) u nedavno službeno prikupljena sabrana djela.

CWR: Je li ovo izdanje jasan znak kako bi se papa emeritus protivio svakoj promjeni u praksi Crkve? Postoje li dokazi u njegovim teološkim spisima koji pokazuju da bi promjene bile nemoguće?

Rowland: Ne volim govoriti u ime pape. Sve što mogu reći sa stajališta nekoga tko zna nešto o povijesti teoloških ideja 20. stoljeća jest da Joseph Ratzinger i Walter Kasper uglavnom žive na različitim teološkim planetima. Tijekom desetljeća često su bili u intelektualnom sporu, osobito na području ekleziologije.

CWR: Po vašem mišljenju, što će biti trajni doprinos pape Benedikta XVI. intelektualnom životu Crkve?

Rowland: Ukratko, mislim da će na kraju biti proglašen Doktorom crkvenog nauka. Mislim da su Benedikt XVI. i sveti Ivan Pavao II. dvojica najobrazovanijih papa u povijesti. Držao je profesorsku katedru iz teologije na sveučilištima u Bonnu, Münsteru, Tübingenu i Regensburgu. Tečno govori pet suvremenih jezika i mogao je čitati na klasičnom latinskom, grčkom i hebrejskom. Objavio je više od 60 knjiga i brojnih dokumenata tijekom svog mandata kao pročelnik Kongregacije za nauk vjere i predsjednik Papinske biblijske komisije i Međunarodne teološke komisije. Nije stvarao svoju sustavnu teologiju, u maniri Karla Rahnera, već je pisao o raznim “problematičnim područjima” u teologiji. Već danas akademici kopaju po njegovim publikacijama tražeći uvide u to kako se boriti protiv suvremenih intelektualnih problema, kao što je odnos između logosa i ethosa.

—-

Kada smo već kod teologa, Edward Pentin za National Catholic Register objavio je imena posebnih savjetnika za ovogodišnju Sinodu o Obitelji gdje, nažalost, velika većina pokazuje stavove i sklonosti koje ukazuju na pristranost u određenom smjeru, a što je preferirano i od strane Tajništva Biskupske sinode. Ako je tako, onda je to sasvim sigurno u suprotnosti sa željom Svetog Oca koji je tražio slobodnu, otvorenu – i očekivalo bi se – fer raspravu?

I još jedna opservacija: za sinodu koja će se u velikoj mjeri usredotočiti na moralna pitanja, savjetnici koji su stručnjaci za moralnu teologiju ili moralnu filozofiju su, barem za sada, čudno odsutni.