Naslovnica Crkva Trajna sinodalna Crkva – Ostvario se san „progresivnog“ isusovačkog kardinala

Trajna sinodalna Crkva – Ostvario se san „progresivnog“ isusovačkog kardinala

865
0

Najava Svete Stolice da je papa Franjo promijenio planove za sljedeću biskupsku sinodu i pretvorio je u višefazni proces tijekom sljedeće dvije godine približava se ispunjenju „sna“ pokojnog progresivnog isusovačkog kardinala Carla Marije Martinija.

Pokojni kardinal i nadbiskup Milana, bio je miljenik onih koji zagovaraju i promiču krivovjerne reforme u Crkvi. Zamišljao je trajnu sinodalnu Crkvu u kojoj bi se mogla bolje ostvariti ideja kolegijalnog upravljanja koja je predstavljena na Drugom vatikanskom koncilu.

Isusovac i bibličar, koji je umro 2012. godine, „sanjao je“ 1999. Crkvu koja je sposobna biti u trajnom sinodalnom stanju, s „kolegijalnom razmjenom mišljenja sviju biskupa o nekim ključnim pitanjima“.

Za kardinala Martinija ta su se ključna pitanja odnosila na „nedostatak zaređenih klerika, ulogu žene u društvu i u Crkvi, sakrament braka, katoličku viziju spolnosti, praksu ispovijedanja, odnos sa sestrinskim pravoslavnim crkvama i još mnogo toga što je potrebno za oživljavanjem ekumenskih nada, odnosa između demokracije i vrijednosti te između građanskih i moralnih zakona“.

U jednom intervjuu iz 2004. godine kardinal Martini je rekao da isto tako vidi Biskupsku sinodu – kao što to čini papa Franjo – važnim elementom u manje centraliziranom obliku upravljanja Crkvom.

Umjesto da se zalaže za Treći vatikanski sabor, vjerovao je da će njegova vizija trajne sinodalne Crkve ne samo biti u skladu s pozivom Drugog vatikanskog sabora na kolegijalno upravljanje, već i učinkovito sredstvo za preispitivanje ključnih pitanja koja je spomenuo.

Ponavljajući sličnu vrstu trajne sinodske Crkve, nadolazeća sinoda pape Franje bit će u potpunosti posvećena, tijekom sljedeće dvije godine, sinodalnosti (službena tema sinode je „za sinodalnu crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i misija“) i prati gotovo godišnje vatikanske sinodalne skupštine tijekom Franjinog pontifikata.

Izvorno zakazana za listopad sljedeće godine, predstojeći će se sastanak sada sastojati od „dijecezanske (biskupijske) faze“ koja će trajati od ovoga listopada do travnja 2022., „kontinentske faze“ koja će trajati od rujna 2022. do ožujka 2023. i „zaključne faze“ za sveopću Crkvu u listopadu 2023. Imat će dva radna dokumenta (instrumentum laboris) umjesto jednog uobičajenog.

Osvrćući se na produženo sinodsko razdoblje, glavni tajnik Biskupske sinode kardinal Mario Grech rekao je u petak u intervju za Vatikanske medije da je to u skladu s apostolskom konstitucijom pape Franje iz 2018. o Biskupskoj sinodi (Episcopalis Communio), koji je transformirao sinodu iz „događaja u proces“.

Kardinal dodaje da je taj postupak (proces) usmjeren na osiguravanje „šireg sudjelovanja Božjeg naroda“ i, prema današnjoj najavi Biskupske sinode, slušanje onoga što imaju reći „svi kršteni“.

S obzirom na napetosti i nesuglasice povezane s nedavnim sinodama, a posebno nacionalnim „Sinodalnim putem“ koji je u tijeku u Njemačkoj (za koji kritičari kažu da bi Crkvu mogao odvesti u raskol), raste zabrinutost zbog razjedinjavajućih učinaka ove vrste upravljanja i njihovih tendencija da bi to koristili za uvođenje krivovjerja u Crkvu.

Ta je zabrinutost isto tako porasla s obzirom na činjenicu da je toliko vjernika, posebno na Zapadu, bilo slabo katehetizirano tijekom posljednjih šezdeset godina.

Kardinal Grech pokušao je u svome intervjuu ublažiti takve zabrinutosti, tvrdeći kako za papu Franju „sensus fidei [osjećaj za vjeru] najbolje karakterizira ovaj narod [Božji] koji ih čini infallible in credendo (nepogrješivima u vjerovanju)“.

„Ovaj tradicionalni aspekt nauka kroz povijest Crkve ispovijeda da cijelo tijelo vjernika ne može pogriješiti u pitanjima vjerovanja zahvaljujući svjetlosti koja dolazi od Duha Svetoga danog na krštenju“, rekao je kardinal.

„Drugi vatikanski koncil uči da Božji narod sudjeluje u Kristovoj proročkoj službi. Stoga moramo slušati Božji narod, a to znači ići u mjesne Crkve“.

„Načelo upravljanja s ovakvim savjetovanjem s narodom Božjim je sadržano u drevnom načelu „ono što se tiče svih moraju svi odobriti“ (Quod omnes tangit ab omnibus approbari debet)“, rekao je kardinal. „Ovdje se ne radi o demokraciji, populizmu ili nečemu sličnom. Umjesto toga, Crkva je ta koja je kao Božji narod, narod koji je na temelju krštenja aktivni subjekt u životu i poslanju Crkve“.

Edward Pentin

 

Mother of the Church - Our Lady of Mt. Carmel

Ovom prigodom ponovit ću zaziv kardinala Saraha:

“Prijatelji, želite li ponovno podići Crkvu na noge? Kleknite! To je jedini način!”